Pisac Mate vraća se u rodne Ričice ne bi li kupio grobno mjesto, ali po dolasku, osim što shvaća da nije poželjno da bude pokopan na mjesnom groblju – jer mu prijatelji iz djetinjstva zamjeraju sve što je pisao u „Ljudima iz voska“ – uviđa da lokalci imaju veze i s dječjim glasovima koji dopiru iz grobnica.
„Mi tu“ drugi je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila.
Igraju: Krešimir Mikić, Mirela Brekalo Popović, Vedran Mlikota, Zoran Čubrilo, Josip Brakus i Milan Pleština, režija: Dražen Krešić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstori: Srđan Nogić i Marija pečnik Kvesić, urednica: Kristina Kegljen
--------
41:36
Mate Matišić: GLEDAJ ME U OČI
Piscu Mati i njegovoj ženi Ani na vratima se pojavi Fabijan s neobičnom pričom o svojoj sestri koja tvrdi da njezina presađena rožnica nudi pogled kroz oči glavne junakinje iz Matine slavne predstave.
„Gledaj me u oči“ prvi je samostalni komad iz tetralogije „Moji tužni monstrumi: dramski dnevnik“ kojime se Mate Matišić obračunava sa svim kritičarima njegove prethodne predstave „Ljudi od voska“ zagrebačkog HNK. Matišićevo pismo prepoznaje se po suludim pretpostavkama, intrigantnim i nesvakidašnjim likovima te virtuoznim dramaturškim rješenjima koje balansiraju na granici fikcije i fakcije, života i kazališta, zdravog uma i potpunog ludila.
Igraju: Krešimir Mikić, Barbara Prpić, Vinko Kraljević i Doris Šarić Kukuljica, Režija: Mislav Brečić, glazbena urednica: Franka Meštrović, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Kristina Kegljen
--------
38:22
Pavao Pavličić: TRG SLOBODE
Roman Pavla Pavličića iz 1986. neodoljivo podsjeća na aktualna zbivanja u kojemu obnova od potresa kasni, a centar metropole gubi svoje stanovnike. Jer, kad se Vedran, Klara, Ambroz, Jelena i Zdenka stanu odupirati rušenju Trga slobode svojim tijelima i improviziranim barikadama, njihovi odnosi dovode se u pitanje. Postaje jasno koliko su pod društveno-političkim pritiscima veze i povjerenja među ljudima krhke i nestabilne. U ovoj radijskoj adaptaciji redatelj Goran Ribarić donosi zvučni sraz između intimne priče malog čovjeka koji za oružje ima samo glas i ruke nasuprot velike aparature i mašinerije koja za oružje ima buldožere i bagere.
Režija i dramatizacija: Goran Ribarić, igraju: Vedran Živolić, Hrvojka Begović, Marija Tadić, Hrvoje Barišić, Jelena Perčin, Danijel Ljuboja, Andrija Nazlić, Pero Juričić, Ronald Žlabur, Željko Duvnjak, Pavle Matuško. Glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstorica: Katarina Račić
--------
56:21
Ivana Sajko: RIO BAR
Roman Ivane Sajko Rio bar opisan je kao „mjesto pijanstva, usamljenosti, neuspješnog seksa, mafijaških obračuna, ksenofobije i PTSP-a“, u kojem se grozničavi unutrašnji monolozi miješaju s dokumentarnim svjedočanstvima iz tamnije sfere naše nedavne prošlosti. Nakon niza uspješnih radiodramskih realizacija njenih dramskih tekstova, Ivana Sajko sama je napravila radijsku prilagodbu svog romana, objavljenog 2006. godine.
Redatelj: Mislav Brečić; Glazbena urednica: Franka Meštrović; Tonmajstor: Srđan Nogić; Urednik: Hrvoje Ivanković
--------
51:26
Ivor Martinić: BILO BI ŠTETA DA BILJKE KREPAJU
“Bilo bi šteta da biljke krepaju” drama je o prekidu dugogodišnje ljubavne veze. Kada se jedan iz para ne uspijeva prisjetiti najvažnijeg događaja u ljubavnoj vezi za onog drugog nastaje kriza koja aktivira niz egzistencijalnih pitanja i dvojbi. Kroz brojne susrete sada bivši ljubavni par pokušava doći do zajedničke istine, kako bi mogli krenuti dalje.
Redatelj: Mislav Brečić, igraju: Daria Lorenzi Flatz i Rakan Rushaidat, skladatelj: Stanislav Kovačić, tonmajstorica: Lana Deban, urednik: Hrvoje Ivanković
Suvremena domaća i inozemna dramska i radiodramska ostvarenja različitog stilskog, žanrovskog i tematskog spektra, s posebnim naglaskom na problemski artikulirana ili dramaturški inovativna djela, što emisiju povremeno otvara i prema propulzivnijim autorima iz ranijih razdoblja 20. stoljeća.
Australia